Ittaama e Umar Ɓiy Khaɗɗaab yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko )o wii: Nelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko maaki:(o wii) " Pellet gollet gol...
صحيح
متفق عليه

Annabi ina ɓanngina wonde golle teskirte ko anniya, nde ñaawoore ko huɓtadinnde den- ndaangal golle dewe Alla e gollondire, kala paandariiɗo e gollal...
Ittaama e Umar Ɓiy Khaɗɗaab yo Alla wele mbo (yo allah yardo he makko )o wii: Nde min njooɗino ka (to)Nelaaɗo ñalawma gooto haa gorko gooto mbo co...
صحيح
رواه مسلم

Umar(by kaataab yo Alla yardo he makko)ina habra wonde Jibrii(kici nam dow makko)l yaltii e Sahabaa- ɓe he e mbaadi gorko mbo anndaaka, ina e sifaa...
Ittaama e Mu'aaj yo Alla wele mbo,(yo allah yardo he makko) o wii: Nelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko togganiino (korgido)mi e mbabba(arawa dakiya) m...
صحيح
متفق عليه

Annabi ina feññina (wangi na)hakke Alla e dow jiyaaɓe, e hakke jiyaaɓe faade e Alla, e wonde hakke Alla e dow jiyaaɓe ko ndeɓe ndewata mbo ɓe mbaasa r...
Ittaama e Jaabir yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko) o wii: Gorko gooto arii e (wari to)Annabi yo jam e kisal won e makko o wii: Aan Nelaaɗo All...
صحيح
رواه مسلم

Gorko naamniima Annabi geɗe ɗiɗe: baɗɗinatngal naatde aljanna e baɗɗinatngal naatde yiite(hiite)? Nelaaɗo yo jam e kisal won e mum jaabii mbo: geɗal n...
Ittaama e Ibnu Abbaas yo Alla weleɓe (yo allah yardo he mabbe)owii: Nelaaɗo yo jam e kisal won e makko maakani(owii)Mu'aaju (mu,aazu)Ibnu Jabalin nde...
صحيح
متفق عليه

Nde Nelaaɗo neli Mu'aaju(mu,aazu) Ibnu Jabal ( yo allah yardo he makko)faade Yaman ngam noddude faade e Alla e jannginde, o holli mbo wonde ma o hawru...

Annabi ina ɓanngina wonde golle teskirte ko anniya, nde ñaawoore ko huɓtadinnde den- ndaangal golle dewe Alla e gollondire, kala paandariiɗo e gollal makko nafoore o dañatah si wonah ndeen nafoore kono wonah baraaje, kala paandariiɗo e gollal makko ɓallaade Alla o heɓiraɗe baraaje e njoɓdi hay si wonii ko golle gaadaraaɗe, hono ñaamde e yarde. Refti Nelaaɗo yo o his fiyii misaal ngam ɓannginde battinde anniya e dow golle wondude e fotde ɗe e mbaadi peeñndi, o holli wonde oon perɗo acci nokku makko ngam ɗaɓɓude weluya Joom makko, oon fergo mum ko fergo sariya njaɓaako ko o dañata baraaje ngam sellude anniya makko, oon paandiiɗo e fergo makko nafoore aduna, hono jawdi e koongu, wollo njulaagu, wollo debbo, o heɓatah si wonah nafoore nde o annayii nde, kono geɗal alanaa mbo e baraaje e njoɓdi.
Hadeeth details

Umar(by kaataab yo Alla yardo he makko)ina habra wonde Jibrii(kici nam dow makko)l yaltii e Sahabaa- ɓe he e mbaadi gorko mbo anndaaka, ina e sifaaji makko comci (kolte)mum ko daneeji tal, (tar)sukundu (gasa)makko ko ɓaleeru kurum, batte ɗatngal yi'taake e makko hono tampere, e punndi, e saraade sukundu, e tunwude comci, hay gooto anndaano mbo e tawanooɓe he, ndeen hoɓe njooɗi ka Nelaaɗo, o jooɗi yeeso Nelaaɗo hono janngoowo nih, o naaɓnii mbo islaam, O habri mbo jookli islaam coomɗi seedeeji ɗiɗi e reende juulɗeele joy ɗe e totttirde askal, e hoorde lewru koorko ndu, e tottirde farilla hajju wonande oon kattanɗo. Naaɓniiɗo o wii: A gooŋɗii, Sahabaaɓe ɓe kaawa e naaɓnal makko tinndinatngal waasde anndude ko feeñi ko e gooŋɗinde naaɓnateeɗo o. Refti o naaɓnii mbo ko woni Iimaan, o jaabii mbo ɗi jookli Iimaan jeegom coomɗi gooŋɗinde goodal Alla e sifaaji Makko, e teelɗinande Mbo golle Makko hono tagde, e teelɗinande Mbo dewal, e wonde Malaykaaji ɗi O tagiri ɗii annoore koɗi jiyaaɓe Alla teddinaaɗi ɗi ngoopatah Alla koɗi ciinooji jamirooje Alla, e gooŋɗinde defte tellinaaɗe ɗe e Nelaaɓe ka Alla ɗe ummii, hono Quraana e Tawreeta, e Injiil e ko wonah ɗe, e gooŋɗinde Nelaaɓe yottinanooɓe Alla diine Makko o, ina e heɓe Nuuhu e Ibraahiima e Muusa, e Iisa e sakket maɓɓe Muhamadu yo kisal won e maɓɓe, e ɓe ngonah ɓe e Annabaaɓe e Nelaaɓe, e gooŋɗinde ñalawma cakkatiiɗo, ina naata e ɗuum ko woni caggal maayde e yenaande e nguurndam Barjak, e wonde neɗɗo ina ummintine o haasbe golle makko, battane makko ngono aljanna wollo yiite, e gooŋɗinde Alla hoddarii geɗe hono no idarii e ganndal Makko e ñeeñal Makko e winndude Mbo ɗuum, e haajaande Makko, e yande huunde nde no O hoddiri nde nih, e no O tagri nde. Refti o naaɓnii mbo Ihsaan(moƴƴinde), o jaabii mbo konde o rewata Alla elle hombo yi'a mbo, si o waawah yottaade daraja yiide Alla, yo rew Alla o annda Alla ina seedoo mbo, tolnde adanere ndee woni tolnde seedaade, ko ndeen ɓuri toowde, ɗimmɗre nde woni tolnde horde. Refti o naaɓnii mbo honde darngo darato? Annabi ɓanngini wonde ganndal ko darngo Alla heerorii ɗuum e ganndal makko, hay gooto anndah ɗum e winndere he, naaɓnaaɗo ɓuraani naaɓniiɗo o anndu. Refti o naaɓnii mbo maandeeji darngo? O holli wonde ina e maandeeji he heewde horɓe e ɓiɓɓe maɓɓe, wollo heewde aaƴaade ɓiɓɓe yummiraaɓe maɓɓe ɓe ngollidoo e maɓɓe gollondiral horɓe, e wonde aynaaɓe ndammiri e waasɓe aduna ina yaacnaneeɓe e sakket jamaanu, ɓe mbasandira sinkude e mahde kuɓeeje. Refti Annabi yo jam e kisal ngon e makko habri wonde naaɓnatooɗo O ko Jibriil O ari ko ngam anndinde Sahabaaɓe diine maɓɓe newiiɗo o.
Hadeeth details

Annabi ina feññina (wangi na)hakke Alla e dow jiyaaɓe, e hakke jiyaaɓe faade e Alla, e wonde hakke Alla e dow jiyaaɓe ko ndeɓe ndewata mbo ɓe mbaasa renndinde mbo e hay huunde, E hakke jiyaaɓe e Alla ko nde O waasata leɓtude wootadinɓe ɓe ndenndinaani mbo e hay huunde. Refti Mu'aaj wii: Aan Nelaaɗo Alla, mbela mi weltintah yimɓe ɓe ngam ɓe mbeltoro ngal ɓural? Nelaaɗo haɗi mbo ngam hulde ɓe tuugno e ɗuum.
Hadeeth details

Gorko naamniima Annabi geɗe ɗiɗe: baɗɗinatngal naatde aljanna e baɗɗinatngal naatde yiite(hiite)? Nelaaɗo yo jam e kisal won e mum jaabii mbo: geɗal naatnatngal aljanna ngal woni nde aade maayata hombo rewa Alla bajjo o tawa o renndinaani mbo e hay huunde. Geɗal baɗɗinatngal ngal jaynge woni nde aade maayata hombo waɗdi Alla e huunde o waɗana Alla goreejo e nandadiijo e Alliyankaagal makko e joomirankaagal makko e inɗe makko e sifaaji makko.
Hadeeth details

Nde Nelaaɗo neli Mu'aaju(mu,aazu) Ibnu Jabal ( yo allah yardo he makko)faade Yaman ngam noddude faade e Alla e jannginde, o holli mbo wonde ma o hawru e yimɓe Nassara en; ngam o heblanooɓe, refti o fuɗɗoro noddaandu mum ko ɓuri himmude refti ko himmi, O noddaɓe e sellinde fiɓnde ko adi; ndeɓe ceedoto deweteeɗo e goongo alah mbo wonah Alla, e wonde Muhamadu ko nelaaɗo Alla; Sabu ko ɗuum ɓe naatrata islaam, siɓe njaɓii ɗuum o yamiraɓe juulde; sabu ko kannde ɓuri teddude e baɗɗii ɗi caggal wootadinde, Siɓe ñiiɓnii juulde o yamira alɗuɓe maɓɓe tottirde askal jawɗeele maɓɓe faade e waasɓe maɓɓe, refti o reentini nanngude jawdi ɓurndi moƴƴude ndi; sabu waɗɗii ko ka hakandii ko, refti o wasayii mbo accude tooñannge; haa tooñaaɗo o waasa huɗde mbo, pellet ñaagunde makko ko ka jaabate.
Hadeeth details

Annabi yo jam e kisal ngon e makko ina habra wonde ɓuri maleede e tefoore makko e yimɓe he ñande darngo ko biiɗo:" deweteeɗo e goongo alah si wonah Alla tawa hombo laɓɓini ɗuum e ɓernde makko, tawa hombo woni kisɗo e sirku yeengo.
Hadeeth details

Annabi yo jam e kisal won e makko ina habra wonde Alla daalim wonde ko kaŋko ɓuri yondinaade e renndadiiɓe gaa e denndinegol, ko kaŋko woni jondaniiɗo e kala huunde, neɗɗo si gollii huunde o gollorinde ngam Alla e goɗɗo; Alla acca mbo O jaɓantaa mbo, o ruttaɗe e jom majje. Ina waɗɗii laɓɓinande golle ngam Alla sabu O jaɓatah si wonah golle baɗiraaɗe ngam Makko.
Hadeeth details

Annabi ina habra wonde leñol mum(tomotte) fof naatat aljanna si wonah caliiɗo! Sahabaaɓe ɓe yo Alla weleɓe mbii hombo salato Aan Nelaaɗo Alla? Mbo jam e kisal woni e makko jaabi: Oon ɗoftiiɗo Mi rewi e Am naata aljanna, oon goopɗo Mi o siinaani sariya o saliima naatde aljanna sabu golle makko bonɗe ɗe.
Hadeeth details

Annabi ina haɗa yawtude keerol sariyankeewol ko faati e mantude mbo e sifaraade mbo sifaaji Alla e golle mum keeriiɗe, wollo wonde hombo anndi mbirniindi wollo noddide e Alla, hono nono Annasaara en mbaɗduno e Iisa yo kisal won e makko. Refti o ɓanngini wonde ko o maccuɗo Alla, o yamiri nde mbi'aten mbo: maccuɗo Alla e Nelaaɗo makko.
Hadeeth details

Annabi ina yamira yottinande mbo ganndal ummingal e Quraana e Sunna, hay si ko seeɗa hono aaya Quraana wollo hadiis gooto, e sarɗi tawa jottinoowo o ina anndi ko o yottinta ko e ko o noddata ko. Refti Nelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko ɓanngini bonaani yeewtude e Banii Israa'iil ko jolaniɓe ko e joljole tawde ɗum luutndaaki sariya men. Refti o reentini fende e makko, kala penɗo e makko hombo teyi yo nanngu galle makko ka yiite.
Hadeeth details

Nelaaɗo habrii wonde jamaanu ɓadiima, mbo yogo e yimɓe jooɗoto, gooto e maɓɓe ina ɓaari e leeso makko, hadiis Nelaaɗo yo jam e kisal won e makko yottoo mbo, o wi'a: ñaawata hakkunde men e geɗe ko Quraana tedduɗo o oon yonii en, kala ko tawɗen e mammbo ko dagi ngolliren ɗum, kala ko tawɗen e mammbo ko harmi ngoɗɗitaɗen ɗum. Refti Nelaaɗo holliri (wangini)wonde kala huunde harmunde wollo nde o haɗi e sunno makko, ɗuum ñaawoore mum ko ko harmi e deftere Alla he, sabu ko kaŋko woni jottinanoowo Joom makko.
Hadeeth details

Annabi ñaagiima Joom makko nde O waasata waɗde yenaande makko nde hono sanam mbo yimɓe ndewata ngam mawninde nde, e huccitde e hende saanga cujjugol, refti Annabi habri wonde Alla huɗii ɓeen nanngirɓe jenaale Annabaɓe maɓɓe misiddaaji; sabu ɗuum ko laawol faade e rewde nde e fiɓde rewde nde.
Hadeeth details